|
Груби невистини
Во колумната на проф. д-р Љубомир Д. Фрчковски "Франкфуртска vis-a-vis Демирхисарска школа", објавена во весникот Дневник од 20 јануари 2009 година, се содржани груби невистини во врска со доаѓањето на проф. д-р Ѓорге Иванов за асистент на Правниот факултет во Скопје во 1995 година. Колумнистот тврди дека тој го довел Иванов на Правниот факултет и дека се борел на Наставно-научниот совет да го примат за асистент. Тоа не е вистина од едноставна причина што неговото тврдење не се совпаѓа со фактите. М-р Ѓорге Иванов е предложен за асистент од Рецензентска комисија во
состав: проф. д-р Светомир Шкариќ, проф. д-р Димитар Бајалџиев и проф.
д-р Миодраг Мицајков. На Рецензентската комисија не и беше тешко да формулира таков предлог
бидејќи м-р Ѓорге Иванов магистрирал на политички науки со просек 9,7 и
до 1995 година објавил 26 публицистички, стручни и научни трудови. Од
трудовите се издвојува неговиот труд "Цивилно општество", СТЕП, Скопје,
1995 година, во обем од 172 страници текст. Во Записникот на Наставно-научниот совет нема ни трага за крволочно
однесување на кој било член на Наставно-научниот совет против изборот на
м-р Ѓорге Иванов за асистент. Драго ми е што потенцијалите на проф. д-р Ѓорге Иванов дојдоа до полн
израз во периодот од 1995 до 2009 година, така како што тоа го предвидоа
рецензентите. Тој израсна во еден од најстручните и најморалните
професори на Правниот факултет "Јустинијан Први" во Скопје. Колумнистот ќе треба да плати парична казна во износ доволен за
купување концертен клавир "Стенвеј" за потребите на културата во
Република Македонија.
Slednava
kolumna od Dnevnik e povod za pismo {to do na{iot Veb portal go
upati Prof. Nestor Oginar od Wu Jork. Prvo
pro~itajte ja kolumnata na Fr~kovski, a potoa komentarite. Va{ite
komentari mo`ete da gi ispra}ate na urednik@makedonija.tv
ili pak preku formularot na krajot od tekstot. Ve molime dr`ete se vo
ramkite na pristojnoto i dozvolenoto.
|
||
Do Urednikot Koj go uzurpira (zagaduva) mediumskiot prostor? (Reakcija po povod kolumnata na Qubomir D.
Fr~kovski:"Ludi Marii" Dnevnik, 15 Maj 2007 i najnovata Франкфуртска
vis-a-vis
Демирхисарската
школа) Od 20 Januari 2009 Ve}e celi sedumnaeset – osumnaeset godini,
grotesknata li~nost na "Makedonskiot" Neo -Makijavelist-Qubomir
Danailo Fr~kovski ja istura septi~kata sodrzina na svojata nemirna
sovest vrz razbranetata scena na Makedonskata javnost. Direktno, i
bessramno vo liceto na Makedonskiot narod. So otrovna doza na cinizam i vulgarnost, ovoj psevdo
politi~ki intelektualec ve}e pove}e od decenija i pol ja zagaduva
makedonskata vnatre{na i nadvore{na politika i makedonskiot
intelektualen i mediumski prostor. Najnoviot primer za toa e negovite "kolumni"
Ludi Marii kako i Франкфуртска
vis-a-vis
Демирхисарската
школа
vo koi {to ovoj snobovski vqubenik na pozajmeniot stranski zbor, ovoj
diminutiven podanik i nositel na devedesetiot stepen na moralnata
vertikala, ovoj sredove~en talka~ vo mo~uri{teto na svojata sopstvena
semantika, ovoj izguben traga~ po metafori go dostiga dnoto na
Aristotelovata etika kako ~ovek {to ja nosi akademskata titula "profesor",
Mentor i vospituva~ na mladite makedonski intelektualci. Na ~ovekot kameleon ~ie {to "`ivotno delo"
ima nepovtorliv proteanski karakter , menuvaj}i se {to doprel: zname,
ime, ustav, politi~ki i ideolo{ki stavovi, mu pre~i toa {to go slu{a
glasot na narodot vo edna mnogu uspesna i popularna emisija {to go nosi
tokmu toa ime "Glasot na Narodot". Qubomir D. Fr~kovski kako
da se pla{i od smelosta i doblesta na novinarot i urednikot na taa
programa. Se pla{i i od u~esnicite vo taa programa koi imaat moralna
hrabrost da bidat kriti~ni kon "strancite" pred koi toj kako i
mnogu negovi drugi sovremenici, postari i pomladi, treperat podani~ki
ve}e {esnaeset godini vo strav da nebidat prekoreni,otfrleni i neprimeni
vo nivnite ekskluzivni klubovi. Mu pre~at principielnite i eti~ki stavovi na
poglavarot na Makedonskata Pravoslavna Crkva koj go stava svojot
avtoritet vo odbrana na patriotite Qube Bo{kovki i Johan Tr~ulovski. Mu pre~at argumentite i stavovite na Makedoncite od
Diasporata koi veleat deka koga im se sudi na Qube i Johan vo Hag i’
se sudi i na Cela Makedonija i na nejziniot narod. Da, mu pre~at
stavovite na lu|eto vo diasporata koi `iveejki vo zapadnite op{testva gi
znaat mnogu dobro, karakterot, mentalitetot i namerite na "Me|unarodnata
Zaednica" . Na Qubomir Danajlov Fr~kovski mu pre~i toa {to
Makedonskiot narod i pokraj toa {to nema mo`nost da pi{uva kolumni , da
pravi i menuva ustavi, da kreira ramkovi dogovori, nao|a na~in da se
izrazi, da go ka`e ona {to go ma~i dlaboko vo du{tata: ona {to "strancite"
nitu bilo koga mo`at da go razberat , nitu pak sakaat da go cujat. Kako na Gospodinot Fr~kovski da mu pre~i duri i toa
{to vo edno ne tolku dale~no minato koga toj be{e minister za nadvore{ni
raboti, avtorot na ovoj tekst zaedno so poveke Makedonski Patrioti pred
Obedinetite Nacii protestiraa protiv predavstvoto na Makedonskoto zname,
makedonskoto ime i makedonskiot Ustav za koi toj, negoviot toga{en
predsedatel i vlada nosat direktna i nedvosmislena istoriska odgovornost. I na kraj, na Qubomir Fr~kovski i na negovite mentori
doma{ni i stranski im pre~i po se’ izgleda i toa {to vo Makedonija
se’ u{te postoi Makedonski narod koj iako osiroma{en, izoliran,
zanemaren i izneveren sepak ne prestanuva da ja bara i nao|a svojata
nacionalna moralna vertikala so o~ite visoko vpereni kon neboto, kon
sonceto, kon Boga, kon pravdata {to eden den neizbe`no }e dojde zatoa
{to toa sme go zaslu`ile site nie, Makedonskiot Narod. Nestor
Oginar Wu
Jork I
u{te nekolku zbora od strana na va{iot Urednik: Kukuqaviot
profesor Fr~kovski neodamna be{e tu`en i osuden za kleveta, no toa ne
mo`e nitu oddaleku da se sporedi so negoviot no}en ko{mar {to se ~ini go
o~ekuva zaradi zborovite i karakterizacijata na Aleksandar Makedonski
kako “Aleksandar fakin golemiot i Golema Makedonija”. Pa ovoj
navistina si go bara, neli? Pa
dobro ima li psihijatri vo Makedonija da mu pomognat na Profesorot
Fr~kovski koj {to i posle svojot naru{en mentalen status se u{te e
redoven profesor na fakultet i za `al gi educira mladite na{i pokolenija.
“Demirhisarskata
{kola” koja toj eve i preku mediumite javno “ja formira po gre{ka”
mo`e i navistina da bide negovata posledna destinacija, no taa ne se
nao|a na Univerzitetot “Kiril i Metodij”, ami na relacijata pome|u
Ki~evo i Bitola. Do du{a
mo`ebi negovite vistinski
prijateli i istomislenici }e
otvorat i kolektiven oddel poblisku do negovoto `iveali{te, vo Bardovci.
I
u{te ne{to samo i posle se’ toj treba
da znae, radioslu{atelite od ^ikago se’ u{te gi pomnat negovite
zborovi na defitizam od 2001, kako i “debatite”
vo koi preku radioto toj be{e deklasiran od strana na Makedoncite
od Dijasporata koi {to pomnat i ne zaboravaat! Toj e eden od
“predavnicite” obvineti za velepredavstvo na Makedonija i nejzinite
vrednosti, ase u{te nekazneto prodol`uva so svoite predavni~ki kolumni
koi mu gi ovozmo`uvaat ni{to pomaku predavni~kite od nego vesnici. Ne
pra{awe od slu{atel od Detroit upateno po telefon preku studioto vo ^ikago
do nego kako praven ekspert, “kako
Makedoncite od Dijasporata }e go ostvarat svoeto pravo {to im pripa|a
spored Ustavot da im sudat na site koi se vinovni za predavstvo?”, toj
odgovori “…}e treba da dojdete tuka i da
ni sudite…”. Na toa slu{atelot od Detroit ratko mu odgovri
:”Vo toa mo`ete i da se kladite, }e dojdeme i }e vi presudime!” Od
pogornite kolumni na Fr~kovski se gleda deka toj iako tu`en na sud se’
u{te ne bil presuden, osobeno ne od Makedoncite od Dijasporata. Taa
presuda za Fr~kovski doprva doa|a, a negovite septi~ki zborovi so koi go
valka imeto na Aleksandar Makedonski ili pak na na{iot Univerzitet, samo
}e bidat okolnosti od koi ne }e
mo`e da go odbranat negovite porane{ni slu`benici, no i sega{nite
finansieri i kuklari. Za amnestija pak nitu ima vreme, nitu pak
mo`e vo ova derexe na zabeganost da mu pomogne.
|